|
Naivna umjetnost u Podravini najznačajniji je dio hrvatske naivne umjetnosti i jedan od najzanimljivijih regionalnih umjetničkih fenomena. U našoj povijesti umjetnosti postoji od početka tridesetih godina pod nazivom "Hlebinska škola". Tada je, naime, akademski slikar Krsto Hegedušić zapazio radove dvojice mladih seljaka, Ivana Generalića i Franje Mraza, dao im osnovna tehnička znanja i uključio u izložbe poznate skupine "Zemlja". Time je naiva na velika vrata ušla u povijest, a selo Hlebine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj postalo čuveno po naivnim radovima seljaka slikara. Naivna umjetnost u Podravini najznačajniji je dio hrvatske naivne umjetnosti i jedan od najzanimljivijih regionalnih umjetničkih fenomena. U našoj povijesti umjetnosti postoji od početka tridesetih godina pod nazivom "Hlebinska škola". Tada je, naime, akademski slikar Krsto Hegedušić zapazio radove dvojice mladih seljaka, Ivana Generalića i Franje Mraza, dao im osnovna tehnička znanja i uključio u izložbe poznate skupine "Zemlja". Time je naiva na velika vrata ušla u povijest, a selo Hlebine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj postalo čuveno po naivnim radovima seljaka slikara. S godinama se taj pokret širio, najprije s pojavom trećeg velikog imena, Mirka Viriusa, a onda, poslije Drugoga svjetskog rata i u pojavama Franje Filipovića, Dragana Gažija, Josipa Generalića, Mije Kovačića, Ivana Večenaja i Martina Mehkeka. Danas slikarstvo i kiparstvo Hlebinske škole obuhvaća preko dvjesto imena, od najstarije do najmlađe generacije i, osim Hlebina, ima značajne i brojne predstavnike u selima Gola, Molve i Gornja šuma te u gradovima Koprivnici i Đurđevcu. Naivno slikarstvo Podravine karakteristično je po motivima iz svakodnevnog seoskog života, po smirenim krajolicima, živim bojama, a osobito po jedinstvenom slikanju na staklu. Motiv, boja i tehnika toliko su tipični da sliku Hlebinske škole podjednako prepoznaju i stručnjaci i laici, i domaći posjetitelji i brojni stranci. Zašto je naivna umjetnost bila i ostala popularna? Zato što u svojim najboljim primjerima donaša onu mjeru spontane iskrenosti, izvornosti i primarnosti koje sve više nedostaju u današnjem životu. Mada je naivna umjetnost za sva vremena čini se da je njezin prestiž tim veći što je suvremena civilizacija udaljenija od svojih korijena. Stoga vam doživljaj izvorne umjetnosti u ambijentu sela, netaknute prirode i starinskog načina života može pružiti ugodne trenutke opuštenosti i prirodnosti. |